Stanovništvo primoštenskog kraja u davnoj je prošlosti naseljavalo terene oko kraških polja u zapadnom dijelu poluotočnog prostora, koji je sve do kraja XIX st. bio poznat pod imenom Bosoljina. Tu su se formirala naselja Prhovo, Široke i Kruševo čije je stanovništvo živjelo isključivo od poljoprivrede.

Nakon što su Turci 1463.g. osvojili Bosnu, sve češće su počeli zalaziti i na teritorij šibenske komune. Izloženi stalnoj opasnosti bježe te naseljavaju mali otočić uz obalu GOLA GLAVA. Otočić ograđen zaštitnim bedemom sa kopnom je komunicirao pokretnim drvenim mostom. Povlačenjem Turaka most je zamijenjen nasipom te naselje 1564.g. dobiva ime Primošten po glagolu premostiti.

Posljednja migracija kretanja iz zaleđa u Primošten bila su vezana za vrijeme tursko-mletačkih ratova 1645-1699.g. (Kandijski i Morejski rat) nakon čega je turska opasnost definitivno uklonjena. Dio stanovništva krajem XVII i početkom XVIII vratilo se na kopno u zaleđe da obnovi život u starim naseljima. No Primošten se i nakon toga širi i van opega stare jezgre na kopno (Varoš i Crnica) te u XIX stoljeću postaje središnji ekonomsko-društveni punkt zapadnog dijela Bosoljine.

Geografski položaj Primoštena i prirodne osobine njegova obalnog kraja nose značajne vrijednosti. Uvale Velika i Mala raduća, a posebno uvala (Gaj) ističu se zaklonjenošću. Zbog toga su tu često pristajali brodovi za čitavo vrijeme mletačke vladavine. U primoštensku luku više su se puta iskrcavali i Uskoci. U doba francuske vladavine u Dalmaciji 1806-1813.g. vrlo su česte englesko pomorke akcije oko zone Primoštena. Od kraja 1918 do lipnja 1921.g. Primošten je bio pod talijanskom okupacijom vlasti. Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, u Primoštenu je stacioniran talijansko fašistički garnizon od 120 ljudi no to nije sprječilo primoštence da provode pripreme protiv okupatora.

Poslje drugog svjetskog rata, Primošten je 1953-1955.g samostalna opčina a nakon toga do 1962.g. u povezanosti sa Rogoznicom kao opčina Primošten-Rogoznica. Od tada je mjesna zajednica Primošten u sastavu opčine Šibenik.

Pojavom i razvojem turizma zahvaljujući svom geografsko prometnom položaju, jepotama svog krajolika te sačuvanosti povijesne jezgre doživljava temeljitu ekonomsku i društvenu preobrazbu te je danas zasigurno slovi kao jedno od najatraktivnijih turističkih mjesta na Jadranu.

<<< povratak

izvor informacija "Narodno stvaralaštvo"